Finansijska kriza će sigurno obilježiti razdoblje predsjedavanja, s obzirom na to da je Kipar zapao u poteškoće pod utjecajem krize u Grčkoj, s kojom ima bliske odnose, stoga je zatražena pomoć Evropske unije i uoči početka predsjedavanja.

Kiparski ambasador pri EU Kornelijus Korneliu izjavio je ranije da predsjedavanje dolazi u najtežem trenutku od kada Unija postoji, ali da će njegova zemlja dati podršku zapadnom Balkanu u evropskim integracijama.

"Zalagaćemo se za približavanje zemalja zapadnog Balkana, Islanda i Turske EU", naveo je kiparski diplomata.

On je naglasio da njegova Vlada ostaje pri stavu da neće priznati Kosovo, ali će nastaviti s politikom poboljšanja društvenih i ekonomskih odnosa.

Veliki teret kiparskog predsjedavanja je Turska, jer je Ankara odlučila da zamrzne odnose sa Briselom za vrijeme kiparskog predsjedavanja EU-om.

Drugi mogući problem s kojim će se suočiti Kipar jeste finansijske prirode. Ova uvijek dobrostojeća zemlja u krizi je jer je jako povezana sa grčkim finansijskim sektorom i pati od te izloženosti.

Kipar ne isključuje mogućnost da, za vrijeme predsjedavanja, ako bude potrebno, zatraži i pomoć EU-a u spašavanju svojih banaka.

Najvažnije što se očekuje od Kipra jeste da i dalje osigurava uvjete za nastavak pregovora o Višegodišnjem budžetskom okviru, odnosno briselskom budžetu koji se dogovara za period 2014-2020. godina.

Kipar ima dva "prioriteta" tokom predsjedavanja EU-om, a to su integrisana pomorska politika i zajednička politika prema azilantima. Oba pitanja interesuju južnoevropske članice koje izlaze na mediteranska mora.