Plavšić je sa "saučesnicima" sa četiri kontinenta skinuo desetine miliona eura s bankovnih računa širom svijeta.

"Nezavisne" pišu da je u zajedničkoj akciji FBI-ja i MUP-a RS u Banjaluci priveden i sin advokata Sofke Osmančević, te da je nakon saslušanja pušten.

Trošna porodična kuća u banjalučkom naselju Rosulje, dvorište obraslom travom, stara drvenarija, ničim ne odaju da je upravo u njoj Plavšić radio nešto protivzakonito, dostojno pažnje jednog američkog FBI-ja.

Dok Plavšićeva baka, koja živi na spratu kuće, tvrdi da njen inače nezaposleni unuk nema novca niti bilo kakve veze s kriminalom, fotografije Plavšića s njegovog Facebook profila otkrivaju da ovom Banjalučaninu nije manjkalo novca, čak naprotiv.

Fotografije Plavšića i društva snimljene prošle godine u "Diznilendu" u Parizu potvrđuju da je Plavšić imao novca, i pored priče bake, ali i komšija kako njegovi roditelji jedva sklapaju kraj s krajem.

Plavšić je uhapšen u okviru istrage koju je pokrenuo američki FBI i u kojoj je proteklih dana uhapšena međunarodna grupa hakera iz SAD, Austalije, Azije i Evrope.

Grupa je imala jedan cilj - skinuti što više novca s bankovnih kartica.

Među 24 "svjetska" hakera našlo se tako i ime Plavšića, koji je završio Srednju elektrotehničku školu "Nikola Tesla" u Banjaluci.

"Vidjeli smo policiju oko kuće i čuo sam da je Dragan uhapšen. Radi se o normalnom mladiću, koji nije imao problema sa zakonom, a nadam se da će nakon ovoga naći normalno zaposlenje", ispričao je komšija, koji je želio ostati anoniman.

Baka osumnjičenog priča da Dragan nema novca ni da plati sebi studiranje, ali i dodala da nije baš u najboljim odnosima sa svojim sinom, Draganovim ocem koji je navosno nezaposlen.

Međunarodna grupa hakera kojoj su pripadali i Banjalučani, ukrala je najmanje 60 miliona eura s ličnih i poslovnih bankovnih računa u Evropi, SAD i Latinskoj Americi. Kompanije za bezbjednost na internetu Guardian analytics i McAfee objavile su svoja saznanja u izvještaju pod nazivom "Seciranje operacije velikih uloga".

Prvobitne mete hakera bili su računi sa većim iznosima u Italiji, Njemačkoj i Holandiji, nakon čega su se napadi proširili na američki kontinent.

Stručnjaci navode da su hakeri mogli ukrasti i dvije milijarde eura da je kampanja upada imala isti nivo uspjeha kao što je to bilo s bankovnim računima u Holandiji.