"Izvještaj o stanju planete" WWF-a mjeri promjene u zdravlju ekosistema Zemlje, a navodi da globalni indeksa života "pada" već 40 godina.

Najviše su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet u zadnjim desetljećima pao čak za 60 posto!

Kako se globalni indeks života smanjuje, tako se druga važna vrijednost - ljudski "ekološki otisak" - povećava.

Ljudi od planete zahtijevaju sve više, a resursi koje planeta pruža sve su manji.

U izvještaju se ističe uticaj urbanizacije: do 2050. godine dva od tri čovjeka živjeće u gradu i biće potrebno reorganizovati i optimizovati korištenje prirodnih resursa.

Ocjenjuje se da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

Istaknuta je razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje sa visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći "ekološki otisak" od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja.

"Top 10" zemalja sa najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Holandija i Irska.

Prema globalnom Indeksu života, najveći pad biološke različitosti od 1970. godine do danas zabilježen je upravo u zemljama sa nižim dohotkom.

Izvještaj otkriva da i BiH troši više prirodnih resursa nego što joj je dostupno. U poređenju sa BiH, Hrvatska ima mnogo veći "ekološki otisak", a Srbija niži, iako je i on prevelik za Zemljinu održivost.