KULTURA

POŠALJI STRANICU MAILOM

  • Vaše ime i prezime: *

  • Vaša e-mail adresa: *

  • E-mail adresa primaoca: *

  • Pošaljite mi kopiju:

  •  

Predstavljamo/teatar: Georg Büchner – Lik svojih drama

Büchnerov kratki život bio je obilježen buntovničkom borbom za ljudska prava siromašnih. U dvadeset četiri godine svoga života uradio je dovoljno za nekoliko pristojnih života

Umro je od tifusa u 24. godini dok je završavao svoju treću dramu 'Woyzeck'

Vjerovatno ne postoji dramski pisac čija su djela u tolikoj mjeri uslovljena njegovim životom, isprepletena s njim i zavisna od njega.

 

Njegov život u tolikoj mjeri određuje njegov stvaralački opus da čitajući njegove drame prepoznajemo onu istu borbu i patnju kao sastavne dijelove njegove biografije.

 

Sudbina njegovog života postala je sudbina njegovih tekstova. Gotovo na identičan način kao što su njegova djela odredila 20. vijek i kao što su likovi njegovih drama postali njegovi građani, tako su i posljednje godine Büchnerovog kratkog života naslutile jednu sliku koja će jedan vijek kasnije postati svakodnevnica.

 

1833. godine Büchner postaje politički emigrant, agzilant, azilant, postaje, dakle, tipičan građanin 20. vijeka emigracija, azila, egzodusa. Svoje viđenje svijeta, Büchner unosi u svoje drame.

 

Georg Büchner rođen je 17. 10. 1813. godine, pokraj Darmstadta u zapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Hessen u dobrostojećoj porodici doktora.

 

1822. godine otac ga upisuje u privatnu školu u Darmstadtu, a već godinu poslije zabilježen je prvi javni Büchnerov nastup – kao završni školski ispit vodi zajedno s još jednim učenikom dijalog na latinskom pod naslovom „Oprez kod uživanja voća“.

 

Nakon završetka školovanje u gimnaziji, također u Darmstadtu, 1831. godine upisuje Medicinski fakultet u Strassburgu.

 

24. maja 1832. godine govori u studentskom društvu „Eugenia“ o političkoj situaciji u Njemačkoj, što će samo nagovijestiti njegove izrazito politički aktivne godine.

 

Prožet idealima Francuske revolucije, napisao je 1834. godine prvi revolucionarni pamflet „Hesenski zemaljski glasnik“ u kojemu je pozvao seljake Hessenske kneževine da učine ono što su učinili seljaci u Francuskoj, a zbog kojeg postaje prvi moderni politički bjegunac evropske književnosti.

 

Sve su revolucije i svi revolucionari 20. vijeka citirali rečenicu „Mir kolibama!“ kojom počinje Büchnerov jedini politički spis.

 

Međutim, iako su svi pisali političke pamflete po uzoru na Büchnerov, i iako su svi preuzimali revolucionarni program od njega, Büchner je uvijek morao trpjeti mrzovoljni pogled istih tih revolucija.

 

Dok se pripremao za bijeg iz zemlje zbog poziva na revoluciju, odlučio je zaraditi nešto novca pišući dramu o nikakvim izgledima revolucije, „Dantonovu smrt“.

 

„Doslovno tako: dok čeka da mu policija pokuca na vrata zbog pozivanja na revoluciju, on piše dramu o neveselim izgledima revolucije.“ – napisao je Dževad Karahasan u svom „Dnevniku Melankolije“.

 

Prva verzija drame nastala je 21. februara 1835. godine. Tada je nastao i njegov prvi lik, izašao iz kalupa Büchnerove biografije.

 

Danton je već u prvoj sceni prikazan kao dekadentan čovjek; on vrijeme provodi kartajući u bordelu s prostitutkama koje na taj način prehranjuju svoje porodice.

 

On je raskalašeni hedonista, sklon mitu i korupciji, gotovo izgubljen čovjek koji je nakon godina revolucije i terora došao do tačke kada će radije sam poći na giljotinu nego nastaviti druge slati na nju. Ipak, njegovi politički nazori ostaju liberalni i tolerantni.

 

Samo godinu dana poslije, skoro identično kao i prva, nastala i njegova druga drama, šaljiva igra „Leonce i Lena“. Naime, raspisan je konkurs „za najbolju šaljivu igru u jednom ili dva čina, u stihovima ili u prozi“.

 

Büchner je odlučio sudjelovati, između ostalog u nadi da bi mu nagrada mogla pomoći da savlada svoje finansijske probleme.

 

Prokazivanje iluzija o postojanju slobodne individualnosti našlo je u ovoj komediji svoj adekvatan izraz.

 

Büchnerova ideja o nemogućnosti sna o slobodi vidljiva je već u samoj fabuli djela, koje podsjeća na isti onaj Büchnerov životni paradoks.

 

Princ Leonce iz države Popo i princeza Lena iz zemlje Pipi moraju voljom svojih očeva sklopiti brak i time ojačati vlastita kraljevstva.

 

Ne želeći postati objektom državnog interesa, Leonce bježi i skriva se u jednoj gostionici, u kojoj već boravi Lena.

 

Dvoje plemića se tu sreću i zaljubljuju jedno u drugo. Vraćaju na Leonceov dvor kako bi se vjenčali i otkrivajući identitet jedno drugoga, otkrivaju i identite žrtvava sistemskih mehanizama moći ili u njhovom slučaju, smiješnih figura u igri slučaja.

 

Büchnerov kratki život bio je obilježen buntovničkom borbom za ljudska prava siromašnih. U dvadeset četiri godine svoga života uradio je dovoljno za nekoliko pristojnih života.

 

Posljednje dvije godine života Büchner provodi u ciriskom egzilu. Iza sebe je ostavio opsegom neveliko djelo koje osim tri drame obuhvata i nedovršenu pripovijetku o stradanju umjetnika Lenza.

 

Umro je od tifusa u 24. godini dok je završavao svoju treću dramu „Woyzeck” u kojoj po prvi put u historiji književnosti, na scenu izlaze autentični proleteri poput Woyzeck.

 

U „Pismu porodici“, ispovijesti o svome osjećanju, o svome doživljaju ljudi, ljudske ravnopravnosti i jednakosti, napisao je da čovjek ne može utjecati na svoj karakter jer je on proizvod vanjskih okolnosti.

Četvrtak, 26. April 2012 u 10:24

Izvor: bh-news

Tagovi: Georg Büchner

ANONIMNI KOMENTARI

KOMENTARI { 0 } DODAJ KOMENTAR
  • Trenutno nema komentara.
  • Ime / Nadimak: *

  • Komentar: *
    (do 1200 karaktera)

  •  

  • Karakteri sa slike: *

  •  

Postavljeni komentari predstavljaju isključivo mišljenje i stav pošiljaoca komentara. Bh-news zadržava pravo da ukloni svaki komentar koji je neprikladan, a koji je uvredljiv na rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj, gender i svakoj drugoj osnovi. Takođe, biće uklonjeni svi komentari koji vrijeđaju pravo na privatnost ili bilo koje drugo pravo. Takođe, nije dozvoljeno pisati optužbe, koristiti jezik mržnje i netolerancije.

FACEBOOK

Sadržaj je moguće preuzeti i bez saglasnosti autora, ali uz isključivo navođenje izvora www.bh-news.com

Imate profil na Facebook-u?

Kliknite "Sviđa mi se"
da ubuduće pratite najnovije vijesti na svom profilu.