BH News Logo

Ekonomija

Na konkurse za posao s vrećom papira

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti u BiH je tokom 2010. godine iznosila 27,2 posto, ali neke procjene govore kako se ona zapravo kreće i do 40 posto.

konkurs.jpg

Više od pola miliona ljudi u Bosni i Herecegovini vodi se kao nezaposleno, a riječ je samo o reigstrovanim osobama u zavodima za zapošljavnje.

 

Broj onih koji ne rade, a pritom još nisu ni evidentirani, nepoznat je, ali stručnjaci vjeruju da je riječ o stotinama hiljada ljudi. Ukratko, imamo armiju ljudi koji svaki dan traže posao.


Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti u BiH je tokom 2010. godine iznosila 27,2 posto, ali neke procjene govore kako se ona zapravo kreće i do 40 posto.


Crnoj statistici tu nije kraj, pa se tokom prvih osam mjeseci ove godine uredima zavoda za zapošljavanje prijavilo više od 60.000 osoba koje su ostale bez posla, što znači da u BiH svakog dana posao u prosjeku gubi 250 osoba.


Problemom nezaposlenosti pozabavila se nedavno i Evropska komisija koja je u Izvještaju o napretku BiH u 2011. godini istakla niz problema zbog kojih imamo poraznu statistiku o zapošljavanju.

 

Stručnjaci iz EU-a velikom preprekom efikasnom odgovoru na nezaposlenost smatraju administrativnu rascjepkanost, pa je zbog mnogih različitih propisa u različitim dijelovima zemlje onemogućeno uživanje istih prava.

 

Poseban problem predstavlja rascjepkanost službi za zapošljavanje, koje, uz sve to, ne vrše svoju primarnu zadaću, savjetovanje radi pronalaska posla, već uglavnom služe samo kao administracija za zdravstveno i socijalno osiguranje. Veliki problem za evropske stručnjake predstavlja i obrazovanje koje proizvodi kadar koji nikome ne treba.

Činjenica je i da se nove fabrike ne otvaraju, a stare su već odavno pozatvarane, ili im je promijenjena namjena, ili pak ne rade punim kapacitetom. Ljudi koji imaju sasvim dovoljno radnog staža za penziju teško se odlučuju prepustiti svoje radno mjesto nekom mlađem, jer im je jasno da se odlaskom u mirovinu upuštaju u život pun neizvjesnosti.

Problemi ne prestaju ni kada se napokon i pojavi novo radno mjesto na tržištu rada, već se, nažalost, javljaju novi.

 

Veliki je broj poslodavaca koji uopće ne raspisuju konkurse za radna mjesta, već zapošljavaju ljude po nekim drugim osnovama, dok nije ni mali broj poslodavaca koji raspisuju konkurse u kojima od kandidata traže desetine uvjerenja, čime svjesno ili ne, u pojedinim slučajevima čak krše i zakon.

Jedan od svježih primjera je i oglas koji je raspisala Poljoprivredna i medicinska škola Bijeljina u kojem se od kаndidаta, između ostalog, traži "da ne smiju biti osuđivаni prаvosnаžnom presudom zа krivičnа djelа učinjenа protiv dostojаnstvа ličnosti, morаlа, službene dužnosti, trgovine ljudimа, zlostаvljаnjа djetetа, polnog i drugog nаsiljа nаd djetetom ili mаloljetnim licem."



Sa ovim zahtjevom od kandidata poslodavac na direktan način krši Zakon o zaštiti ličnih podataka. Naime, poslodavac je po Zakonu obavezan da Uvjerenje o nekažnjavanju pribavi službenim putem iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a isti Zakon zabranjuje da se od kandidata lično zahtijeva pomenuti dokument.

 

Ako poslodavac zaista ima potrebu da raspolaže nečijim podacima o osuđivanosti, on mora to službeno učiniti, kako bi se prema protokolu znalo ko je i zašto koristio te podatke.

Primjer iz Bijeljine je najsvežiji, ali nažalost ne i jedini, pa se postavalja pitanje da li poslodavac koji u konkursu za zapošljavanje od kandidata traži hrpu papira, među kojima se mnogi plaćaju, i iziskuju dodatno vrijeme za njihovo dobijanje, zaista želi zaposliti ikoga, ili se upravo kroz brojne zahtjeve želi riještiti onih koji nisu u mogućnosti da dobiju potrebnu dokumentaciju.

Četvrtak, 27. Oktobar 2011 u 10:55

Izvor: bh-news